Kada ćemo posljednji put mijenjati sat, te hoće li to biti unaprijed ili unazad, još uvijek ne znamo, ali znamo da ćemo ovaj vikend sigurno spavati jedan sat manje. Ljetno pomicanje vremena sa sobom donosi određene posljedice na naš organizam. No, postoje načini kako možemo te posljedice smanjiti na minimum.

Promjena sata neće stvoriti dodatnu dnevnu svjetlost ali pomiče vrijeme izlaska i zalaska sunca, što uzrokuje poremećaje našeg tjelesnog sata, odnosno bioritma. Za neke je ovo samo mala privremena smetnja međutim, kod mnogih to ipak uzrokuje dodatne negativne posljedice.

Neke su studije pokazale da se, nekoliko dana nakon promjene sata, povećava rizik od srčanog udara, no glavna i najšira posljedica jest umor koji utječe na mnoge aspekte našeg života.

Umor može smanjiti produktivnost i koncentraciju te utjecati na opće stanje organizma. U konačnici može dovesti i do depresije, a dokazan je i povećan broj prometnih nesreća nekoliko dana nakon promjene sata, čemu su najvjerojatnije uzrok umorni i neispavani vozači.

Iako sve ove posljedice kod većine ljudi prođu nakon nekoliko dana od pomicanja sata, zašto si ne bi olakšali ovaj period te izbjegli poteškoće u svakodnevnom životu.

Savjeti za lakši prelazak na ljetno računanje vremena

  • Nekoliko dana prije promjene sata podesite si alarm za buđenje 15 minuta ranije od uobičajenog.
  • Neka vam 8 sati sna bude prioritet.
  • Ujutro obavezno pojedite zdrav doručak. Hrana „govori“ vašem tijelu da je dan započeo.
  • Izađite u šetnju. Sunčeva svjetlost pomaže u podešavanju bioritma.
  • Napravite kuru s Arkoroyal Energizirajućim kompleksom – prirodan način za brzo djelovanje na umor i podizanje energije.

Zanimljivosti o ljetnom računanju vremena:

  • 16 posto padne gledanost televizije u najjačem terminu. Pad bilježe sve najgledanije emisije jer dan traje duže.
  • 70 posto zemalja na svijetu koristi pomicanje kazaljki kako bi sačuvali što više danjeg svjetla.
  • 1 posto više goriva troši se zbog dužeg dana.
  • 0,5 posto poveća se ušteda električne energije. U početku se mislilo da će se uštedjeti mnogo više.

Jeste li znali?

Satovi se u Hrvatskoj dva puta godišnje pomiču od 1983. godine.

VIŠE O PROIZVODU

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar